OD 1. SRPNJA NOVA EU PRAVILA
Proizvoljno bacanje stajnjaka po poljima odlazi u prošlost
Pristupanjem Hrvatske EU 1. srpnja 2013. RH je postala obveznicom provedbe Direktive Vijeća 91/676/EEZ, tj. Nitratne direktive.
U posljednje četiri godine teklo je vrijeme prilagodbe, a od 1. srpnja 2017. kreće i njezina primjena. Vremena je ostalo malo, a udovoljavanje ovoj direktivi nimalo nije jeftino, pogotovo sada kada domaći agrar trese besparica, a stočari se tek nalaze u iznimno teškom trenutku, poručuju poljoprivrednici, piše Glas Slavonije.
No, EU je jasan – “rukovanje” nitratima ne smije ići na štetu okoliša, voda i dr., dosadašnja praksa odlaganja stajskog gnoja je prošlost. Posebna priča u primjeni Direktive su i ratari, njihova besparica; i ona se odrazila na količine gnojiva koje bacaju.
Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Matija Brlošić žali se da su informacije o Direktivi na terenu dosta šture.
– Udovoljenje Nitratnoj direktivi u pogledu postojećih farmi izuzetno je skupo jer treba sagraditi određene septičke jame, lagune, prema određenim standardima i propisima, uz građevinske dozvole i dr., što tu investiciju čini izrazito skupom. Npr., za farmu od 50 krava to je zasigurno trošak od nekoliko stotina tisuća kuna – kaže on.
Udovoljili rijetki
“Tko će u to sada ulagati kada su stočari doslovno na koljenima”, pita se Brlošić. Ocjenjuje kako su dosad Direktivi udovoljili, kiterije ispunili tek rijetki.
– Uvjet je da je objekt legaliziran, a znamo kako naši poljoprivredni objekti stoje s tim, pa, jednom riječju – cijene svega ovoga lete u nebo – upozorva Brlošić na slabe karike prilagodbe terena Direktivi.
U Ministarstvu poljoprivrede ističu da je jedna od obveza koja proizlazi iz Direktive, a koja je u hrvatsko zakonodavstvo preuzeta Pravilnikom o sadržaju Akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja izazvanog nitratima poljoprivrednog podrijetla jest izrada I. Akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja izazvanog nitratima poljoprivrednog podrijetla. – Obveznici primjene uvjeta i mjera propisanih I. Akcijskim programom su poljoprivredna gospodarstva (PG) s poljoprivrednim površinama i/ili objektima unutar područja proglašenih ranjivim područjima na temelju Odluke o određivanju ranjivih područja u RH, dok se za PG-ove izvan tih ranjivih područja Akcijski program smatra preporukom – ističu u Tolušićevu ministarstvu.
A, obveze PG-ova na temelju Akcijskog plana su korištenje gnojiva na gospodarstvu s ciljem ostvarenja osnovnih ciljeva gnojidbe, korištenje gnojiva u skladu s potrebama biljaka za hranjivima, evidencija njegova korištenja, primjena općih načela korištenja gnojiva u skladu s klimatskim uvjetima i stanjem tla, poštovanje ograničenja primjene gnojiva u zonama sanitarne zaštite i u blizini vodenih tijela. Tu je i uvjet o najviše dozvoljenim količinama primjene gnojiva i stajskog gnoja na poljoprivrednim površinama te njegovo skladištenje i zbrinjavanje.
Uređena gnojišta
RH je I. Akcijskim programom osigurala PG-ovima unutar ranjivih područja prijelazno razdoblje od četiri godine za gradnju adekvatnih spremišnih kapaciteta za stajski gnoj, a od 1. srpnja ove godine svi PG-ovi unutar ranjivih područja dužni su stajski gnoj skladištiti na uređenim gnojištima kapaciteta adekvatnog za broj životinja u svom uzgoju. – Također, u skladu s odredbama Direktive, od 1. srpnja obvezna granična vrijednost primjene dušika iz stajskog gnoja na poljoprivrednim površinama iznosit će 170 kg N/ha, što je smanjenje u odnosu na sada važeće ograničenje od 210 kg N/ha – ističu u Ministarstvu.
Dok je većina (potpuno) nepripremljena za Direktivu, uzgajivač ovaca Željko Fabric iz Drenja 1. srpnja spremno dočekuje – dubokom steljom kao načinom zbrinjavanja stajnjaka.
– Znam to još izvana, iz iskustva rada vani. Raspitao sam se o svemu još prije IPARD-a; u Savjetodavnoj službi rekli su mi da ne podliježem Direktivi. Na farmama imam duboku suhu stelju s puno slame i čistim jednom godišnje, u 7., 8. mjesecu, tako da ne podliježem Direktivi. Ovce su mi praktično najviše pet mjeseci u objektu, većinom su vani, na ispaši. Čistim u vrijeme kada je dozvoljeno izvlačiti stajnjak u polje, a to je, mislim, od 1. ožujka do 1. studenoga, ja ga ne skladištim – kaže Fabric. Ocjenjuje da se poljoprivrednici slabo interesiraju o ovoj obvezi te poručuje kako je vrijeme proizvoljnog odlaganja i bacanja stajnjaka po polju prošlost.
Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Marko Mrkonjić/PIXSELL Matija Brlošić:Tko ne poštuje propise, bit će mu smanjen poticaj
Provedba mjera Direktive tiče se i potpora – njihovo nepoštovanje može dovesti do smanjenja tih sredstava. – Korisnici potpora dužni su od dana pristupanja EU poštovati pravila višestruke sukladnosti na svom PG-u. Jedan od propisanih zahtjeva je Standard za nitrate kojim su uvjeti i mjere propisani I. Akcijskim programom ujedno obveza i svim korisnicima potpore čiji se PG-ovi nalaze unutar ranjivih područja. Također, zaštitne zone oko vodotokova kao dobar poljoprivredni i okolišni uvjet višestruke sukladnosti obveza su iz I. Akcijskog programa koja je primjenjiva na sve poljoprivredne proizvođače, korisnike potpora. Stoga, već od 1. srpnja 2013. svi korisnici potpora s PG-ovima unutar ranjivih područja bili su dužni poštovati uvjete i mjere propisane I. Akcijskim programom, odnosno njihovo nepoštovanje može dovesti do smanjenja potpora, upozoravaju u Ministarstvu. – Za lagune je bila posebna mjera kojom se to subvencioniralo i do 75 %, Sada trenutno te mjere nema, no tu su mjere iz Ruralnog razvoja poput mjera 6 i 4, kaže M. Brlošić.
http://www.agrobiz.hr/agrovijesti/proizvoljno-bacanje-stajnjaka-po-poljima-odlazi-u-proslost-4570